Poštovane kolege,
Udruženje pedagoga Crne Gore uradilo je ,,Osnovne metodičke smjernice za organizaciju i sprovođenje učenja na daljinu u uslovima vanrednih okolnosti’’.
Smjernice koje su pripremljene u svega nekoliko dana, samo su polazna osnova za dalje razumijevanje metodike učenja na daljinu.
• Učenje na daljinu se realizuje po unaprijed utvrđenom planu, podrazumijeva postojanje pravila kako se realizuje, način praćenja i ocjenjivanja usvojenog znanja. Kreirani nastavni planovi su okvir za nastavak rada u našim uslovima, ali je nerealno očekivati njihovu potpunu realizaciju. Svjesni brojnih nepovoljnih okolnosti u kojima borave naši učenici ovih dana, a koji su kako tehničke, tako i psihološke prirode, poželjno bi bilo da se izdvoje i jasno konkretizuju prioritetne oblasti/ciljevi/ishodi na koje ćete se fokusirati u radu s učenicima(na nivou aktiva, timski).
• Rad u postojećim okolnostima dodatno je otežan, jer ni našim učenicima, a ni nama, ovaj način učenja nije slobodan izbor, potrebni su razumijevanje, strpljenje i ohrabrenje. Ipak, u obavezi smo da prihvatimo ovakav vid učenja i iskoristimo raspoložive resurse kako bi na što kvalitetniji način realizovali vaspitno-obrazovni proces. Kako bi taj proces olakšali, mišljenja smo da raspored dnevnih aktivnosti učenika(raspored časova) treba prilagoditi.
• U ovom procesu nastavnik je taj koji facilitira procesom učenja (humanistički pristup) i tome prilagođava strategije rada. Dobar nastavnik u procesu učenja na daljinu motivisan je da unapređuje svoja znanja i vještine, koristeći postojeće resurse i aktivno traži odgovore i rješenja na pitanja i problem, kreirajući raznovrsne sadržaje i mogućnosti za učenje.
• Planiranje učenja na daljinu treba da predvidi: odabir i organizaciju nastavnih sadržaja, vrstu aktivnosti uz pomoć koje se sadržaji prenose i način kako pratiti ili ocijeniti rezultate učenja.
• U uslovima kao što su trenutni, a kada više nastavnika istovremeno radi s jednim učenikom, kao što je to posebno slučaj u predmetnoj nastavi, veoma je važno odmjeriti opterećenost učenika – kako materijalima za učenje, tako i zadacima koje treba da uradi.
• Realizacija učenja na daljinu odvija se u skladu sa propisanim ,,Smjernicama u organizaciji učenja na daljinu’’ koje je pripremilo Ministarstvo prosvjete, a koje su nam ukazale na značaj međusobne komunikacije svih zaposlenih – timski rad, radi kvalitetnog planiranja, organizacije i realizacije vaspitno-obrazovnog procesa, ali i redovne komunikacije s roditeljima, posebno od strane odjeljenjskih starješina.
• Bilo da je riječ o komunikaciji s roditeljima ili učenicima, preporuka je da se uspostavi ritam koji će podrazumijevati vremenski interval u kojem će roditelji/staratelji, odnosno učenici, od nastavnika dobijati instrukcije, kao i interval kada će nastavnicima dostavljati na uvid završene radove, nakon kojih će nastavnici vršiti evaluaciju istih i slati povratne informacije.
• U ovim uslovima nastavnik pruža dvostruku podršku: akademsku i neakademsku.
• U ovom trenutku roditelji su naši najvažniji saveznici. Roditeljima savjetujemo da djeci pokažu onoliko koliko je njima potrebno i da je važno da u tome imaju mjeru, jer cilj ovog koncepta nije da roditelji rješavaju zadatke djece, već da se osposobe za samostalno učenje i napredak.
• Pomijeranje fokusa sa sumativnog na formativno ocjenjivanje.
• U okviru učenja na daljinu, preporučuje se da se, umjesto krajnjeg ocjenjivanja(pisani ili usmeni ispit), ocjenjivanje podijeli na sedmice – svaka aktivnost učenika ocjenjuje se bodovima, koji se sumiraju i na kraju na osnovu kriterijuma ocjenjivanja definiše ispitni rezultat. Takav pristup poznat je pod terminom GEJMIFIKACIJA(sakupljanje bodova). Znači uspješnost se mjeri prema reakciji korisnika, njegovom angažovanju i zadovoljstvu. Napredak, odnosno progresija je veoma važan element u procesu gejmifikacije. Trenutni sistem ocjenjivanja pretjerano je rigidan i djeluje veoma demoti-višuće na učenike, jer se u dobroj mjeri oslanja i na strah od neuspjeha, jedinice na pismenom koje srozavaju prosjek, dok se u gejmifikovanom sistemu broj bodova stalno povećava. To kod učenika stvara osjećaj napretka, čak i kad rezultati nisu sjajni, i tako se posredstvom nekoliko psiholoških sklonosti i mehanizama javlja jaka motivacija za uključivanje u nastavu i sabiranje dodatnih bodova. Kad smo kod progresije, treba obratiti pažnju i na izazovnost zadataka, postepeno je povećavajući i prilagođavati je u odnosu na nivoe učenika. Svaka akcija učenika mora u veoma kratkom roku da dobije feedback u vidu komentara, poena i slično.
• Vrednovanje učeničkog znanja mora biti kontinuirano.
• Potrebna je pedagoška sveska za praćenje vrednovanja( preporučuje se elektronski portfolio) učenika.
• Ne zaboravimo da postoje učenici koji nisu u mogućnosti da učestvuju u interaktivnoj, elektronskoj komunikaciji (porukom ili pozivom dobijaju uputstva od svojih predmetnih nastavnika ili odjeljenjskih starješina).
• Rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama – materijal dostupan na Školskom portalu – Portalu za nastavnike,( Inkluzivno obrazovanje)
• U ovom trenutku prioritetni cilj učenja na daljinu treba biti pružanje podrške učenicima, tako što će nastavnici uz pomoć radnih obaveza pokušati da stvore uslove da djeca budu animirana i lakše prebrode ovo razdoblje u svojim životima.
• Čak i ocjenjivanje treba koristiti u psihološke svrhe kao model podrške. Jer, kada učenici sebi postave ciljeve za učenje, očekivano je da će im obaveze skrenuti misli sa dnevnih tema i izvještaja koje čuju na TV kanalima.
• Alati koji se preporučuju za korišćenje u E- učionici (Viber, Facebook grupe, Viber
Community, E – pošta, Hangout, Skype grupe, YouTube kanal, Google učionica, Google disk, Google upitnik, Zoom, Office 365 paket – uz dodatak novog alata Microsoft Teams, Moodle alat i u okviru njega poseban dodatak Amanote – Distance teaching, Big blue Button, Kahoot, Testmoz, Mentimeter, Socrative, Edmodo) su osnov za razvijanje samoobrazovanja putem usmjeravanog, odnosno vođenog učenja učenika od strane nastavnika. Oni su podrška nastavniku da, različitim pristupom nastavi i učenju, podstakne učenike na učenje, kritičko mišljenje, kreativnost, lični stil i izražajnost, a u cilju ostvarivanja zadatih ciljeva/ishoda učenja. Pri korišćenju alata obratite pažnju na postavke(zaštita privatnosti), kao i sakupljanje i dijeljenje ličnih podataka. Prije, kao i tokom aktiviranja bilo koje platforme, obratite pažnju koje informacije dajete i na koji način će njima biti upravljano. Kako u svakodnevnim situacijama, tako i u virtuelnom prostoru, svaka aktivnost koju realizujemo u cilju učenja na daljinu, mora biti usklađena sa pozitivnim pravom i politikama obrazovnih ustanova o zaštiti djece i njihovih podataka.
• Ni u jednom trenutku organizacije učenja na daljinu ne možemo zanemariti da su okolnosti u kojima sada radimo vanredne. Posebno ne prilikom postavljanja nerealnih kriterijuma u vrednovanju uspjeha učenika u učenju u uslovima kada se svi brinu za život, i djeca i mi. Ovo je trenutak koji treba da iskoristimo da djeci objasnimo da ocjena nije cilj učenja, ali i da shvatimo da su životne lekcije važnije od akademskih.
P.S.
I na kraju moram napomenuti da su se nastavnici sjajno snašli u novonastaloj situaciji, jer je prelazak iz učionice na online platforme za sve bio neočekivan, pokazujući nevjerovatnu energiju i trud da dopru do učenika i da nastava ne trpi usljed trenutnih okolnosti.
Herceg Novi, 15.04.2020.godine
Pedagoškinja, Vjera Niković