U srijedu, 4. marta 2020. godine, u našoj školi je održana književna radionica. Radionicu je organizovala i vodila profesorica crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti Tamara Komar, a njoj su prisusvovali nastavnici i profesori razredne nastave, kao i vaspitačica. Tema radionice je bila „Put u središte bajke“ sa ciljem razvoja čitalaštva kod učenika nižih razreda budući da im je ova književna forma uzrastom najbliža i nazanimljivija. Par dana prije radionice u svakom odjeljenju nižih razreda je sprovedena mala anketa (usmenim i pismenim putem) koja je imala za cilj da da saznamo koje su omiljene bajke naših učenika.
Rezultati su pokazali da se omiljene bajke danšnje djece poklapaju sa onima koje su nekada bile i nama, starijima, omiljene. Tako je bajka „Vuk i sedam jarića“ najomiljenija bajka mališana iz odjeljenja I a i I b, u odjeljenju II a je to „Pepeljuga“, bajka „Ružno pače“ u odjeljenju IV a, bajka „Crvenkapa“ u odjeljenju IV b, dok je kod odjeljenja V a to bila „Snežana i sedam patuljaka“, odnosno u V b „Mala sirena“. Uvidjeli smo da se dječica većinom odlučuju za one bajke u kojima se odvija borba dobra i zla, sa primjesom nestvarnog i neobičnog, uz neizostavnu pobjedu dobra na kraju bajke. Kroz razgovor i debatu je zaključeno da učenici ne čitaju dovoljno kao nekada, da im je rječnik siromašniji, govorne vježbe oskudnije, a samim tim je manje i blistavih pismenih sastava. Budući da je bajka ta kojoj djeca najčešće „prilaze“ u ranom dobu i u početnoj fazi čitalaštva to treba iskoristiti i usmjeriti ih na što češće čitanje. To će se postići na času interpretativnim čitanjem nastavnika, zanimljivom analizom sadržaja, te preporukom za čitanje kod kuće, ali i preporuku roditeljima đaka šta će im čitati. Grupnim radom na radionici, učesnici su se upoznali sa nekoliko načina i formi analize bajki gdje se, kroz interesantne i zadatke koji zahtijevaju razmišljanje i kreativnost, kod djece pobuđuje pažnja, volja i motivisanost za čitanje. Date su smjernice u kojem pravcu obrađivati takvu vrstu tekstova (zanimljiva pitanja, pitanja sa začkoljicama, ilustrativno čitanje, povezivanje sadržaja sa pređašnjim iskustvom…). 
Vrlo interesantni, korisni i u praksi primjenjivi sadržaji radionice kojih će, nadamo se, u budućnosti biti što više. Data radionica nam je poslužila kao vrsta ličnog i profesionalnog usavršavanja (realizovana na nivou Aktiva).
Aktiv je upoznat sa sadržajem programa obuke Upućivanje učenika u samostalno izučavanje književnog teksta koji su vodile Vera Mićunović i Dragana Stanović u Zavodu za školstvo.Program rada odvijao se u četiri sesije: 1.Predmetni program i nastava književnosti- značaj čitanja; ključni problemi u procesu upućivanja učenika u samostalno izučavanje književnog teksta i način njihovog prevazilaženja, 2.Proces upućivanja učenika u samostalno izučavanje književnog teksta, 3.Razmjenom mišljenja do novih ideja: ,,Hajduci“ i drugi primjeri iz prakse i 4.Planiranje rada na književnom tekstu.Članovima Aktiva podijeljen je i materijal sa obuke.
Koleginici Tamari se zahvaljujemo na podijeljenom iskustvu sa seminara na kojem je bila u Zavodu za školstvo 26.II 2020. kao i trudu da nam dočara i približi tematiku analize bajke kao književne forme. 
Aktiv nastavnika i profesora razredne nastav
